Sagradio je jedan od srpskih banova po imenu kralj Vornik(izmisljena licnost). U doba Gazi Hudavendigara grad je jos vise utvrdjen. Ovaj je grad osvojio Ebu'l Feth vracaju se sa bezuspjesnog pohoda protiv Beograda na Dunavu.

To je sjediste zasebnog sandzaka u bosanskom ejaletu. Has njegovog bega iznosi 345 793 akce. Ima 13 zijameta i 674 timara; zatima alajbega i ceribasu. U slucaju vojnog pohoda, on daje sa svom begovom vojskom dvije hiljade odabranih i naoruzanih vojnika. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od 400 akci. Na podrucju ovog sandzaka ima 18 kadiluka. Ima muftijum, predstavnika serifa (nekiba'l-esraf), prvake i ugledne ljude, prestavnika Portinih spahija (sipah kethuda yeri) i janjicarskoj serdara. Gradski zapovjednik (dizdaraga) upravlja (tvrdjavom) sa 150 momaka gradske posade. Tu dalje ima trzni nadzornik (muhtesib), bazdar, starjesina esnafa (sehir kethuda), povjerenik za harac (harac emini) i gradjevinski nadzornik (mimaraga).

Oblik i polozaj grada

To je visok cetvorougaoni kameni grad na obali rijeke Drine, na visokoj stijeni od crvenog mramora. Strijelci nisu mogli da na njegov vrh izbace strijelu. Unaokolo nema opkopa, neho je opasan vrletnim provalijama i dolinama. Kako ni s jedne strane nema uzvisenja koja bi dominiralo gradom, nemoguce je ga zauzeti. Sa zapadne strane, na prilicnoj udaljenosti, leze planine. Rijeka dolazi s istocne strane [grada] i tece [kroz provaliju].

Donji grad je primio na svoja prsa stijene Gornjeg grada onako kao sto majka drzi dijete u zagrljaju. Citadela ima dvije dvozdene kapije koje su okrenute prema istoku. U unutrasnjosti grada, na potijesnom mjestu, nalaze se tvrdjavske kujce, Ebu'l Fetihova dzamija, skladiste oruzja (dzebhana), zitni magacin i catnje, a na bastionima mali sahi-topovi. Onaj ko bi jedanput izisao u (Gornji grad), sustao bi i iznemogao silazeci dolje. Zbog toga Gornjigrad nije mofao biti toliko nastanjen.

Donji grad nalazi se na obali rijeke Drine i ima pet cvrstih kula. Rijeka Drina udara u zidine grada koji se pruza s juga prema sheveru. Duzina grada od jedne kapije do druge iznosi ravnih pet stotina koraka. On je obuhvatio istocnu i jugoistocnu stranu litice Gornjeg grada. Njegovo zaledje predstavljaju stijene citadele (ic' kala). Sirina toga grada iznosi 20 koraka. To je mala sasvim uska tvrdjava, jer se s jugoistocne strane nalazi rijeka Drina, a sa zapadne strane bedem citadele. Ima dvije kapije. Na jednu se ulazi, a na drugu izlazi. Na drugi nacin nije moguce ni uci u grad ni izaci. Taj grad ima samo jednu glavnu cestu. S desne i s lijeve strane tog puta nalaze se kuce, prizemne i na sprat, a bascama i dvoristima. Tu ima tri stotine daskom pokrivenih kuca koje su u dobrom stanju. One gledaju, jedne preko drugih, na jugoistocnu i istocnu stranu, prema rijeci Drini. Sav gradski bedem uz obalu rijeke Drine ozidan je i nabijen, onako kao sto se podzidjuju obale. Po njemu su nanizani prozori s doksatima okrenutim prema Drini. Jednu od dvije kapije zovu Careva kapija (Hunger kapusi). Ona je okrenuta prema sjeveru. Carevom kapijom je zovu stoga sto je Ebu'l Feth Mehmed-han s te kapije udarao na grad. Na lijevoj strani te kapije stoje gvozdena topovska zrna od kojih su neka stavljena kao kacige na otvore i zasluzuju da se pogledaju. Izvan Careve kaspije s lijeve strane, pod jednom stijenom, stoji sajka-top ciji je kalibar trideset pedalja; toliki je da kroz njega moze proci citav vojek. Na suprotnoj strani ove kapije nalazi se Careva dzamija, a pred tom dzamijom, na obali rijeke Drine, lezi grad Carin, tj. citadela Donjeg grada. T ima jedaneast baljamez-topova. Svi su oni okrenuti prema Drini. Bedemi toga grada su tvrdi i debeli po dvadeset stopa. Visoki su osamdeset neimarskih arsina.

Lijeva varos

Ona kasaba sto lezi izvan Careve kaspije i koja je poznata pod imenom Lijeva varos, sastoji se otprilike od tri stotine sindrom pokrivenih i tvrdo zidanih kuca. Ima pedeset, bez plana podignutih, zgodnih i malenih ducana. Od jednog do drugog kraja varosi pruza se samo jedna ulica. Drugog druma nema. S obje strane ulice nalaze se kuce. Tu ima jedno novosagradjeno svratiste (han) koje je poznato pod imenom Novi han.

Desna varos

Ova varos sto lezi izvan grada (zove se) Varos Dzebhana. Tu na obali rijeke Drine, medju ogromnim drvecem, ima oko tri stotine osamdeset prostranih i sindrom pokrivenih kuca s vinogradima i bastama. Te kuce gledaju jedna preko druge u rijeku Drinu. Tu ima sto pedeset ducana u kojima se prodaje municija. Od kraja juzne strane ove varosi, pa preko Lijeve varosi do Novog hana ima pet stotina koraka. Ona je na nekim mjestima siroka, a na nekim opet uska. Varos se pruza samom obalom rijeke, uska je i duga i veoma naseljena. Ima osamdeset mahala i dvije hiljade osam stotina islamskih bogomolja (mihrab). Od svoh je najimpozantnija Ebu'l Feth sultan-Mehmed-hanova dzamija na unutrasnjoj strani od Careve kaspije. To je starinska dzamija, pokrivena olovom i tavan-kupolom. Natpis iznad varata jugoistocne njene kapije glasi:

"Dobrotvor, Osvajac silni podigao je ovu (dzamiju)

za posebne ljude."

Natpis o kasnijem njenom popravljanju glasi:

"Bogomolja dervisa (ussak), dom onih koji padaju nicice."

Godine 982(=1574)

Tu je kasnije i Sulejman-han podigao jednu dzamiju koja se zove "Fethija".

Zatim tu ima Begova dzamija i Zvornicka dzamija. U dvije varosi ima jos po dvije dzamije. Tu postoji osam mesdzida, osam tekija, tri medrese, javno kupatilo (hamam), sedam osnovnih skola i tri svratista (han).

Svi njegovi stanovnici su Bosanci. Nosnja im je dolama i potjesne serhatske caksire. To je trgovacki svijet koji govori bosanski. Klima je prijatna. Oko grada ima mnogo vinograda i basca.

Na glasu im sljive, jabuke, tresnje, jelova, hrastova i brestova daska, djon i vuna. To je veoma prometno pristaniste (skela). Ima nekoliko hiljada ladja koje saobracaju rijekom Drinom do Beograda. Ova rijeka Drina izvire iz gorske visoravni Cemerno, u vilajetu Hercegovina, i uliva se u rijeku Savu pod gradom Racom.

U tom seheru, pred Musala-dzamijom, u turbetu (kube) sa cetiri stuba, koje je pokriveno olovom, pokopan je Maktul-beg(?). Da ga bog pomiluje! Podigavsi se odavde, dosli smo u Tuzlu.

Tu kasabu podigao je Kodza Musa-pasa, jedan od vizira sultana Murada 4, i oslobodio je od svih nameta.To je carsko krunsko dobro(has) u bosanskom ejaletu i mali kadiluk u rangu kadiluka od 150 akci.Ima predstavnika Portinih spahija i janjicarskog serdara,a nema drugoga organa vlasti.To je divna i krasna kasaba na jednom dolovitom prostranom terenu sa bascama i vinogradima.Ima oko 170 kuca koje su u dobrom stanju.Ima divnu Musu-pasinu dzamiju koja zasluzuje da se vidi.To je dzamija cija su vrata i zidovi,mihrab,minber i svodovi kapija savrseno lijepo umjetnicki izgradeni a sva je sagradena od mramora zelenog kao smaragd.I kada sunce u nju udari,iz vrata i zidova zasjaju zelene zrake.U ovoj zemlji nema nigdje takve dzamije od zelenog mramora.

Tu postoje tri mahalska mesdzida,jedna tekija,osnovna skola,dva trgovacka svratilista(han)javno kupatilo(hamam) i 18 zanatlijskih ducana.Sve su to zaduzbine pokojnog Kodza-Musa-pase.

Dok ove gradevine nisu bile podignute, tu je bilo hajducko i razbojnicko gnijezdo.Tuda se tesko prolazilo i sa hiljadu-dvije ljudi.A kako je podignuto ovo naselje,otada je, hvala bogu,nastala potpuna sigurnost i trajna sloboda.

Kroz tu kasabu,upravo izmedu dva velika hana,tece rijeka Jadar.Ta rijeka izvire cak u Albanskim planinama i nize ove kasabe utice u rijeku Drinu

U proljece, kad se po brdima topi snijeg,ova rijeka nabuja kao more i razliva se.Da bi se moglo prici svratistima(hanovima),koji se nalaze na desnoj i lijevoj strani,podignut je preko ove rijeke veliki most.On je sirok i prostran kao most u Bujuk Cekmedzi,ali je nizak.S obje strane su sve sami vinogradi i basce.Klima je prijatna.Podigavsi se odavde i iduci jedan sat kroz planine,dosli smo u

To je muslimansko selo sa stotinjak kuca.U njemu je tekija glasovitog Hindi-Hamza-babe.On je bio musahib i sejh njegovog velicanstva silnog Fatiha.Ucestvovao je pri osvajanju Zvornika i ovdje je sahranjen.

Opet smo isli dalje prema zapadu i nakon dva sata putovanja, dosli smo u grad Kuslat

Grad Srebrenica

I ovaj grad je podigao kralj Despot.Srebrne<<Bugarski i Srpski znaci srebro, a kako se u brdima ovoga grada nalazi Srebrni rudnik,on je po tome dobio svoje ime.

Njena tvrdava nalazi se na vrhu jedne crvene stijene.To je lijepa kamena gradevina petougaonog oblika,koja dominira okolinom.Ima gradskog zapovjednika(dizdar), posadu od pedesetak vojnika i dovoljnu kolicinu municije(dzebhane)

U unutrasnjosti tvrdave nema carsije ni trga(pazar).Kako je tvrdava za vrijeme osvajanja bila porusena topovskim mecima, to je ona u doba Bajezid-Velije, nesto popravljena.Osvojio ju je sam Fatih.

Varos-varos lezi na vrletnom mjestu.Krovovi svih osam stotina prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuca su odreda pokriveni sindrom

Ima sest mahala i sest dzamija s mihrabom.Glavna je Bajezid-Velijina dzamija.To je jednostavna bogomolja u starom stilu s jednim minaretom,a pokrivena je ceremitom.Dalje ima jedna tekija,tri osnovne skole(sibyan mektebi), jedan mali han i sedamdeset esnafskih ducana.Postoji i jedno malo kupatilo(hamam) a nema bezistana niti drugih znacajnijih gradevina, jer je to osamljen kraj u unutrasnjosti zemlje, daleko od glavnog druma.

Jedna interesantna rijetkost

Sredinom ove varosi tece mala voda koja se uliva u Drinu.Ona je bijela, a zove se Srebrna voda.Ali to je neka prokleta voda.Izvire iz rudnika srebra.Stanovnici ove varosi, pijuci tu vodu, vecinom dobivaju na vratu gusu.Ova se gusa zove guska.Ona izaziva razne bolesti i unakazava muskarce i zene.

Stanovnici su Bosnjaci, a raja su im Srbi i Bugari.Svi su medutim prijatelji stranaca.