U oktobru ove godine u BiH broj zaposlenih u pravnim licima iznosio je 693.964, dok je u istom periodu nezaposlenih bilo 530.897 ljudi.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u oktobru u odnosu na septembar ove godine veći je za 0,1 posto, dok je broj nezaposlenih povećan za 0,2 posto.
Najveći broj nezaposlenih su visokokvalifikovani i kvalifikovani radnici - 189.437, a na evidenciji nezaposlenih je i 27.498 visokoobrazovanih, uključujući doktore nauka i magistre, prenose agencije.
Bosanci i Hercegovci imaju najveće troškove života u odnosu na cijelu regiju, a što pokazuju odnos cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i prosječnih primanja u Bosni i Hercegovini. Tako osnovne prehrambene proizvode građani u BiH plaćaju skuplje i do 30 posto, dok su im mjesečna primanja među najnižim u okruženju.
Prosječnoj plaći u BiH od 820 KM, i nije tako ni loše, da prosjek ne vara. Naime, dok se plaće državnih službenika, čelnika banaka i osiguravajućih kuća oko desetak hiljada maraka i više, zaposlenici u mnogim industrijskim granama, trgovinama te većina u privatnim kompanijama prime svakog mjeseca tek polovnu prosjeka.
Cijene u BiH su bile stabilne do pred kraj 2010. godine, kada je sve počelo poskupljivati, a izdvajanja za osnovne troškove života nastavile nekontrolisano rasti.
Tako je u posljednje vrijeme došlo do poskupljenja pilećeg mesa i ribe, dok susjedi nisu mijenjali cijene ovih proizvoda.
Četveročlana porodica u BiH u julu ove godine za sindikalnu potrošačku korpu trebala je izdvojiti 1.742 KM, što je za oko 135 KM više ili 8,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći rast troškova zabilježen je kod prehrane, jer je u julu ove godine četveročlana porodica za ishranu trebala izdvojiti 14,1 posto više novca nego u istom mjesecu prošle godine.
Prosječna plaća ne prati rast troškova, jer je u julu ove godine iznosila 820 KM i veća je za tridesetak maraka u odnosu na prosječnu plaću iz istog razdoblja lani.
Tako se prosječno isplaćenom plaćom u julu ove godine četveročlana porodica može osigurati tek 46,5 posto sindikalne korpe, dok je u prošloj godini mogla kupiti oko 50 posto ovih proizvoda i usluga.
ZAŠTO???
BiH političari troše 275 maraka u sekundi!
Brojač javne potrošnje omogućio je građanima uvid u protok njihovog novca kroz blagajne svih nivoa vlasti u BiH. Finansijsku podršku ovom projektu dali su Fond "Otvoreno društvo" i USAID u BiH. Brojač je koštao 9.000KM i u naredne dvije godine će pokazivati kakvo je stanje potrošnje u budžetima.
Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa institucije vlasti u BiH za godinu potroše više od 8,5 milijardi KM. Ove godine institucije su do današnjeg dana potrošile 8.470.440.000 KM što je 275 KM u sekundi, odnosno samo malo manje od milion KM na sat (990.000). Za samo rad državnih službenika izdvojeno je više od 3,2 milijarde KM.
Neđad Branković i ostali
u Sarajevu od Nade Ludvik-Pečar kupljen je stan od 132 metra četvorna.
Nakon toga Vlada s Brankovićem i njegovom suprugom Suadom sklapa ugovor o kupoprodaji stana. Utvrđuje se kako će cijena otkupa biti 46.017 maraka i to u certifikatima. Isplata u certifikatima izvršena je sa računa Brankovićeve supruge i stan od 132 kvadrata otkupljen je za oko 920 maraka, koliko je tada iznosila realna vrijednost uloženih certifikata.
Za iznos koji je Brankoviću bio dovoljan da se domogne petorosobnog stana, tada se u Sarajevu realno moglo kupiti pola metra kvadratnog stambenog prostora.
Prema sličnom modelu kupljeni su stanovi i za Atifa Dudakovića, čiji stan je plaćen 250.000 maraka. Stan Ive Andrića -Lužanskog u Tuzli koštao je Vladu 166.238 maraka. Za stan Zorana i Zorice Čorić plaćeno je 150.000 maraka, a stan je otkupljen od prvog ministra odbrane BiH Jerka Doke.
Stan predsjednika HDZ 1990 Bože Ljubića u Sarajevu Vlada je platila 190.000 maraka, a on ga je poslije otkupio za 22.000 KM certifikata.
Na sličan način kupljeni su stanovi i za Mariofila Ljubića, Envera Kresu, Azru Gradinčić inače suprugu aktuelnog ministra vanjjskih poslova BiH Svena Alkalaja, koja je tada bila direktorica Službe za zajedničke poslove FBiH. Stan je kupljen i Sakibu Mahmuljinu, nekadašnjem zamjeniku ministra odbrane FBiH, Medihi Bašić, Valeriji Galić, Mehmedu Alijagiću, Nikoli Antunoviću, Stipi Vujeviću, Amoru Mašoviću i Dženani Bahtović.
Bakir(Alija) Izetbegović
U reagiranju uredništva 'Dnevnog avaza' ocjenjuje se da je otkrivanje ovog lista o "mafijaško-vjerskim šemama i teškim milionskim prevarama na račun građana BiH veoma naljutilo i uplašilo Bakira Izetbegovića
Zlatko (Salko) Lagumdžija
U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio primanja za 2001. godinu u iznosu 52.874 KM od plaće, honorara, konsultantskih projekata na Univerzitetu i paušala u Parlamentu BiH, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova BiH. U imovinskom kartonu iz 2006. godine prijavio je godišnji prihod za 2005. godinu u iznosu od 52.482 KM u koji spadaju: prihodi na Ekonomskom fakultetu, autorska prava, konsultantske usluge, projekti i gostovanja u inozemstvu, poslanički paušal i prihodi od imovine. U imovinskom kartonu iz 2010. godine Lagumdžija je prijavio ukupna primanja iz Parlamentarne skupštine BiH u 2009. godini, u iznosu od 26.000 KM ili u prosjeku 2.166 KM mjesečno. Prema podacima Parlamentarne skupštine BiH, on je u 2009. godini imao primanja u ukupnom iznosu od 25.735 KM ili u prosjeku 2.145 KM mjesečno. Tako je njegov prosječni mjesečni paušal iznosio 766 KM, a razlika plaće u iznosu od 1.370 KM mjesečno. Radeći u komisiji ukupno je te godine zaradio 100 KM. U prva četiri mjeseca 2010. godine njegov mjesečni paušal je iznosio 747 KM. Drugih primanja u Palamentarnoj skupštini BiH nije imao. Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je rekao da je bio protiv povećanja poslaničkih primanja u 2009. godini, ali pošto se to desilo, nije želio da taj novac vraća budžetu, već je odlučio da uzima razliku između poslaničke plaće i one koju prima na fakultetu, kako bi taj iznos davao kao stipendije studentima i u druge humanitarne svrhe. U svojim izvještajima CCI navode da je Lagumdžija za vrijeme posljednjeg mandata bio jedan od poslanika koji su najrjeđe prisustvovali sjednicama – bio je na 63 od 97 zasjedanja, zaključno sa augustom 2010. To znači da nije prisustvovao gotovo svakoj trećoj sjednici. Tokom prve dvije godine mandata nije se pretjerano isticao po aktivnosti, ali je u 2009. godini bio jedan od najaktivnijih poslanika. Predložio je jedan zakon i 17 amandmana, postavio je jedno zasupničko pitanje i pokrenuo jednu inicijativu. U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio da posjeduje stan u Sarajevu u ulici Ćemaluša, vrijedan 280.000 KM te stan u Dubrovniku, koji dijeli sa sestrom, vrijedan 100.000 KM. Također, sa sestrom je posjedovao i dulum zemlje sa vikendicom na Hotonju, vrijednosti 10.000 KM i staru deviznu štednju od 10.000 KM. Osim toga posjedovao je ušteđevinu i vrijednosne papire zajedno sa sestrom i suprugom u vrijednosti od 30.000 funti. Uz to je imao i oročene depozite za školovanje djece: u Univerzal banci - 70.000 KM i 50.000 KM u Raiffeisen banci. U istom imovinskom kartonu prijavio je da je njegova supruga vlasnik firme "Ars Creativa" d.o.o. Sarajevo u kojoj je imala godišnju plaću od 5.000 KM. Četiri godine kasnije njegovo imovinsko stanje je poboljšano. Prijavio je dva stana u Sarajevu, vrijednosti 280.000 KM i 180.000 KM (u suvlasništvu), stan u Dubrovniku u suvlasništvu sa sestrom u vrijednosti 200.000 KM, porodično imanje sa vikendicom na Poljinama, također u suvlasništvu sa sestrom, vrijednosti 180.000 KM te staru deviznu štednju od 10.000 KM. Sa suprugom i sestrom je dijelio ušteđevinu i vrijednosne papire, procijenjene na 30.000 funti. Oročeni depozit za školovanje djece je uvećan na 115.000 eura. Njegova supruga je i dalje posjedovala firmu "Ars Creativa", ali je njena godišnja plaća uvećana na 10.000 KM. U Raiffeisen banci je imao dug od 140.134 KM, sa rokom otplate do aprila 2013. godine, kao i 94.723 KM duga u Univerzal banci koji treba izmiriti do maja 2013. godine, te 45.573 KM koje je istoj banci trebao vratiti do oktobra 2008. godine. Osim toga, prijavio je i pozajmicu za depozit u visini od 30.000 eura, ali nije naveo izvor. U imovinskom kartonu iz 2010. godine naveo je godišnju plaću na fakultetu od 28.000 KM, primanja na ime autorskih plaća i konsultantskih usluga, u visni od 56.000 KM i primanja od izdavanja imovine, u visini od 36.000 KM. Nekretnine je naveo isto kao u prethodnom imovinskom kartonu, ali je vrijednost ušteđevine i vrijednosnih papira porasla na 90.000 eura. Također, oročeni depozit za školovanje djece uvećan je na 185.000 eura. Ostalo mu je jos 78.000 KM stambenog kredita u Raiffeisen banci, 72.000 KM u UniCredit banci i pozajmica od 80.000 KM za depozit. U 2009. godini njegova supruga Amina je imala godišnju plaću od 10.000 KM. Prema podacima Zemljišnoknjižnog ureda u Osnovnom sudu u Trebinju, on je suvlasnik kuće i zemljišta u Trebinju ukupne površine 1.811 metara kvadratnih sa 1/12 udjela u vlasništvu. Zlatko Lagumdžija je na Općim izborima 2010. godine obnovio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sa 28.451 osvojenim glasom.
Milorad (Bogoljub) Dodik, rođen 12. marta 1959. godine u Laktašima, trenutno obavlja funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića 1990. godine na prvim višestranačkim izborima izabran je u Parlament BiH. Za vrijeme rata bio je nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS. U toku 1996. godine formira Stanku nezavisnih socijaldemokrata i biva izabran za njenog predsjednika. Nakon ujedinjenja sa Demokratskom socijalističkom partijom 2002. godine stranka mijenja naziv u Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a Dodik biva izabran za predsjednika. Tu funkciju obnaša i danas. U 1997. godini izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini RS nakon čega postaje mandatar Vlade. Vladu RS je vodio od 1998 do 2001. godine. Gubi na izborima 2002. godine ali ipak kratko dolazi na čelo Vlade RS u februaru 2006. godine. Nakon pobjede na oktobarskim izborima iz 2006. godine, ponovo se vraća na funkciju predsjednika Vlade RS-a. Iako je Dodik bio vlasnik tvornice namještaja i važio za bogatijeg u RS-u, njegovo i bogatstvo članova njegove familije je drastično raslo u vrijeme obavljanja funkcija. U svom imovinskom kartonu iz 2002. godine on je prijavio da posjeduje stan od 75 metara kvadratnih u Laktašima vrijedan 30.000 KM, dva stana od po 77 metara kvadratnih u Beogradu vrijedna 80.000 KM, automobil vrijedan 30.000 KM, kao i da je vlasnik porodičnog nasljeđa vrijednog 200.000 KM. Također je prijavio da je vlasnik i dionica u raznim preduzećima ne navodeći u kojim i kolika je vrijednost tih dionica. Prijavio je da njegova supruga Snježana ima naslijeđe u vrijednosti 50.000 KM. U svom imovinskom kartonu iz 2002. godine nije naveo izvore primanja, kao ni plaću koju je imao u to vrijeme. Četiri godine kasnije, u svom imovinskom kartonu iz 2006. godine on navodi da i dalje posjeduje stan u Laktašima vrijedan 30.000 KM. Za dva stana u Beogradu sada kaže da vrijede 160.000 KM. Vrijednost porodičnog naslijeđa je porasla i sada iznosi 300.000 KM. I dalje je vlasnik dionica u preduzećima ali njihova vrijednost nije poznata. Posjeduje i novi automobil vrijedan 100.000 KM. Naveo je da je kao zastupnik u Skupštini zaradio 25.000 KM a kao predsjednik Vlade RS 7.500 KM. Međutim, nije naveo u kojem periodu je ostvario taj prihod. Dodik je u 2008. godini imao godišnju neto platu u iznosu od 64.406 KM, što je dvostruko više nego u 2007. godini. On je 2007. godine postao vlasnik vile u Beogradu. Dodik je vilu površine 342 kvadratna metra i garažu površine 45 kvadratnih metara platio 850.000 eura. Vila je pod hipotekom, a kredit je dobio od Pavlović International banke iz Bijeljine u iznosu od 1.468.373 KM. U imovinskom kartonu iz 2006. godine, Dodik je naveo da je njegova supruga Snježana suvlasnik imovine u BiH i Srbiji. Prijavio je da je ona vlasnik poslovnog prostora u Laktašima vrijednog 100.000 KM, te automobila vrijednog 30.000 KM. Snježana je vlasnik i porodičnog nasljeđa čija je vrijednost sada porasla na 100.000 KM. U istom imovinskom kartonu Dodik je prijavio da će u periodu od tri godine plaćati 2.000 KM mjesečno Raiffeisen Leasing-u za kupljeno auto. Također je naveo da njegova supruga ima dug za poslovni prostor ali nije naveo koliki. Dodikov sin Igor je suvlasnik preduzeća Fruit Eco u Laktašima koje je preko Investicijske razvojne banke RS na čelu sa njegovim ocem Miloradom dobilo kredit u iznosu od 3 miliona KM. Dodik, također ima kćerku Goricu.
Rafinerija na poklon
BANJA LUKA - Transparency International Bosne i Hercegovine objavio je analizu Ugovora o privatizaciji naftne industrije Republike Srpske (NIRS). Detaljna analiza pokazuje da u slučaju prodaje NIRS-a nema pozitivnih efekata privatizacije, već će njezin negativan saldo dugoročno pokrivati građani i proračun Republike Srpske, prenijela je Fena.
Transparency International BiH upozorava da ni ovaj iznos od pola milijarde gubitka nije konačan, obzirom da ovaj privatizacijski aranžman rezultira i višestrukim neizravnim troškovima po Republiku Srpsku i čitavu regiju.
Uvidom u raspoloživu dokumentaciju, konzervativnom računicom je utvrđen odliv sredstava i kapitala iz RS i BiH samo po osnovu tog privatizacijskog aranžmana u ukupnom iznosu od 985.595.521,19 KM ili gotovo milijarda KM, uz poklonjeni čitav sustav Naftne industrije Republike Srpske. Ovaj iznos uključuje tek izravne troškove na koje se po ugovoru obvezala Vlada RS, kao i niz drugih obveza po Vladu RS koji su stvoreni potpisivanjem prvog aneksa na osnovni privatizacioni ugovor.
Po prijavljenoj imovini Dodik najbogatiji, Ljubić najsiromašniji
Na top listi najbogatijih stranačkih kandidata vodi član SNSD, Kojić Đorđe, zastupnik u NS RS, čija imovina je preko 20 miliona maraka, navodi Dejanović.
Ipak je napravljena i lista najbogatijih političkih lidera stranaka.
"Najbogatiji po prijavljenoj ličnoj imovini je Milorad Dodik, koji je prijavio imovinu od 2,851.000 KM, drugi je Zlatko Lagumdžija, koji je na prethodnim izborima bio prvi", navodi on.
Zlatko Lagumdžija (SDP BiH ) je prijavio imovinu vrijednu 1,400.000 KM, dok je najmanje bogat, ili najsiromašniji politički lider, Božo Ljubić (HDZ 1990) koji je prijavio imovinu vrijednu 115 tisuća KM.
Ovo je samo jedan mali djelić onoga što se zna, a koliko je toga što se skriva.... |
